KUD “Bribir” osnovano je 1973. godine, a 18.05.1998. godine društvo je registrirano u Registar udruga Primorsko-goranske županije. Ciljevi osnivanja društva su: poticanje kulturno - umjetničkog stvaralaštva, te očuvanje kulturne baštine i narodnih običaja Bribira. KUD djeluje na području Bribira, Općine Vinodolske i Primorsko-goranske županije. Predsjednik KUD “Bribir” je Ivan Ligatić, a društvo se sastoji od 51 člana.
KUD “Bribir” nastupa na svim proslavama i događajima u Općini Vinodolskoj, Bribiru. Često nastupa i na području Primorsko-goranske županije: Križišće, Hreljin, Delnice, Bakar, Jelenje, Skrad, Novi Vinodolski, Crikvenica, Selce, itd.
Značajniji nastupi bili su: Smotra klapa Omiš 1998., 2000., Senj 1998., 1999., 2000., smotra folklora Murter 2002., smotra sopilaša Ronjgi 2002.
KUD “Bribir” snimao je radio emisije u kojima su promovirali svoju djelatnost na Radio Rijeci i Radio Zagrebu.
Intenzivna suradnja sa KUD-om “Sloga” Hreljin, KUD-om iz Križišća i KUD-om dr Antuna Barca-Grižane.
IVAN LIGATIĆ voditelj je projekta za ostvarivanje financijske potpore, kojemu je cilj očuvanje i obnova bribirske narodne nošnje. U opisu projekta stoji: Opis bribirske narodne nošnje sačuvan je kroz kazivanja najstarijih mještana, kroz razne zapise od kojih je jedan i u knjizi g. D. Ježića, koja uz opisivanje nošnje govori i o običajima vezanim uz neke svetkovine (pir, maškare-mesopust, i dr.). Slikovni zapis nalazi se na zidu Vjenčane dvorane u zgradi Općine u vidu freske slikara Potočnjaka koja prikazuje bribirski pir i nošnje mladenaca i svaće. Svi ti zapisi motivirali su nas da napokon krenemo u projekt obnove nošnje. Svih se ovih godina, iako se tradicija nošenja nije izgubila, osjećala šarolikost prilikom šivanja novih nošnji u pojedinačnom vlasništvu uz mnogo utjecaja iz drugih sredina, modernizacije i sl. Upravo zbog toga što osjećamo da je krajnji čas da učinimo nešto za spas izvorne nošnje krenuli smo u taj nadasve plemenit ali i istovremeno i skup posao. Cijena jedne nove nošnje iznosi sa originalnim kožnim opancima oko 5000 kn, a mi planiramo sašiti 20-tak za potrebe KUD-a. Do sada smo dijelom obnovili nekoliko muških nošnji ali je veći dio posla pred nama.
U okviru KUD “Bribir” djeluju slijedeće sekcije: 1. Folklorna sekcija 2. Čakavska sekcija 3. Klapa “Bribir” 4. Sopilaška sekcija
DETALJNI OPIS BRIBIRSKE NARODNE NOŠNJE
1. Rubac, bijele boje izrađen od lanenog platna sa utkanom čipkom i čipkom na kraju. Kod vjenčanja je mladenka nosila umjesto rupca ukrasnu kapu-krunu zvanu “bisernica” izvezenu narodnim vezom i ukrašenu raznobojnim perlicama (“koralon”)
2. Košulja zvana “stomanja”, bijele boje, bogato ukrašena čipkom oko vrata i rukava. Svakodnevno je bila bez ukrasa s malim okovratnikom zvanim “koralin” i “manivcon” na kraju rukava. Kao nastavak košulje ide podsuknja, pri dnu bogato izvezena bijelim vezom “izšlingana”
3. Suknja zvana “krilo” obično crne boje, dugačka do iznad gležnja, a na dnu suknje su tri ušivene crvene trake. Kod mladenke ova suknja bila je obično ljubičaste, zlatne ili plave boje
4. Lajbek zvan “kas” od istog materijala i u istoj boji kao i suknja, obrubljen crvenom trakom.
Svakodnevna oprava koja je zamjenjivala suknju i lajbek sastoji se od jednog dijela zvanog “sarz” (nije se odvajao lajbek od suknje) grube je izrade od grubog domaćeg materijala mješavine konoplje i vune i uvijek crne boje
5. Čarape zvane “hlače” izrađene su od pamuka bijele boje do ispod koljena, većinom heklane sa uzorkom obično na “riblju kost”, a svakodnevne pletene od vune
6. Opanci, izrađeni od kože, nosili su se za svečane prigode, a svakodnevno obuvale su se “navlački”, obuća izrađdena od sukna prošivena kožom
7. Pojas zvani “kanica”, širok 4-5 cm obično crvene ili crne boje sa utkanom crnom ili crvenom niti. Na svečanoj nošnji služila je kao ukras, a na radnoj u svakodnevnom radu za držanje preslice, nošenje tereta i sl.
1. Kapa zvana “šušnjara” ponajviše crvene boje na tjemenu, a sa strane obrubljena crnom janjećom kožom, koja se u zimskom razdoblju preklapa i navlači na uši
2. Lajbek zvan “jačerma” izrađen od suknene tkanine, bijele boje iskićen crvenim viticama, bez rukava do pojasa, a zimski kaput zvan “flanela” sličan lajbeku od istog materijala sa rukavima i dugačak do koljena
3. Košulja zvana “stomanja” izrađena od bijelog lanenog platna široka kroja oko struka i oko rukava, oko vrata sa izrađenim malim okovratnikom zvanim “koralin”
4. Hlače zvane “gaće” obično bijele boje kao i lajbek, sa crvenim izvezenim viticama na vanjskoj i prednjoj strani, sa dva proreza sa strane koja su u zimsko doba služili umjesto džepova. Pri dnu hlače su usko priljubljene uz nogu jer su ulazile u čarape
5. Čarape, zvane “hlače” pletene od bijele vune, svagdanje od grube vune, a svečane od mekane vune janjeta, obično na vrhu obrubljene crnom ili crvenom prugom širine oko 6-7 cm
6. Opanak, za svakodnevno nošenje prepleten od izrezane kože zvane “žnjiranci”, svečaniji od kožne naplate
7. Pojas zvan “kanica” širok 5-8 cm. Tkan od crne vune sa utkanim crvenim vezom uz rubove, počinje i završava sa pleterom (spletenim utkanim dijelom kanice).
|
Kontakt i adresa KUD-a “Bribir” |
|
Bribir 34, 51 253 Bribir, Croatia |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Bribirska stranica
Mnogi su od njih probdjeli veći dio prethodne noći, ali običaj se mora odvijati prema tradiciji i -nema zabušavanja! Ova skupina Bribiraca u svojoj tradicijskoj “Paradi” i ove je nedjelje, 24. 01. obišla desetke i stotine kuća, ovaj put u selima:Kosavin, Podugrinjac, Jargovo, Sveti Mikula i Poduljin. Običaj ide dalje, bez obzira na napore i studen...
F.Deranja
